
Bjesovi
Bjesovi su rok-grupa iz Gornjeg Milanovca. Osnovani su krajem osamdesetih pod nazivom „Bader Majnhof“, da bi zbog pritiska tadašnje gradske vlasti promenili ime u „Sent Galen“, pa „Čajna blu“ i konačno u „Bjesovi“ (prema jekavskom prevodu romana „Zli dusi“). Istorijat Grupa je od samog početka (1987) privukla pažnju neobičnom postavom sa dva pevača, brižljivo osmišljenim nastupima, prepoznatljivim i ličnim tekstovima, kao i muzičkom podlogom u okvirima grandža čiji su prirodni deo, i generacijski i idejno, tih ranih devedesetih bili i srpski Bjesovi. Postava se uglavnom menjala prema potrebama i zamislima dvojca koji je grupu i osnovao: Zorana Marinkovića i Gorana Marića. Prvi veliki uspeh grupe je pobeda na gitarijadi u Čačku, 16. jula 1990. godine (kada su, zapravo, po prvi put i nastupili pod imenom „Bjesovi”[1]), a zatim je usledila i pobeda na gitarijadi u Zaječaru 1993, i u narednih par godina mnoštvo koncerata. U tom periodu velika medijska pažnja usmerena je na ovaj bend. Godine 1997, malo posle izlaska albuma „Sve što vidim i sve što znam“, nakon koncerta u KST-u 13. septembra, Zoran i Goran raspuštaju grupu. Od 2000. godine Bjesovi ponovo postoje u nešto drugačijoj postavi i sa jednim pevačem, Zoranom Marinkovićem, guruom i vođom benda. Činjenica da Bjesovi zrače ne samo u okviru rokenrola nego i na razne druge strane, i to veoma jako, razlog je što i dan-danas, posle više od 35 godina postojanja, imaju brojnu publiku, sastavljenu od ljudi između sebe vrlo različitih, ali povezanim najvećim pitanjem koje sebi bilo ko od nas može postaviti, pitanjem svrhe čovečijeg postojanja. U septembru 2012, grupi se priključuje bubnjar Ramon Hamel, sa kojim bend snima 12 pesama u Muzičkom centru Pavaroti u Mostaru. Još tri pesme biće naredne godine snimljene u studiju Češnjak u Kragujevcu. Od tada grupa nastupa sa dva bubnjara, tako što deo pesama svira Marjanović, a deo Hamel. Album "Svetla, Svetlosti" sadrži 13 obrada ex-Yu rok pesama i pojavio se kao besplatan download u okviru izdavačke sekcije muzičkog časopisa. Diskografija Bjesovi su do danas izdali šest albuma, a najveći uspeh grupe je bio drugi po redu (bezimeni) album koji je doživeo dva izdanja na kompakt disku. Zanimljivo izdanje je i multimedijalni disk sa video-snimkom koncerta Bjesova iz beogradskog KST-a od 31. 05. 2003. uz prateći sadržaj u vidu tekstova pesama, fotografija sa koncerta, plakata koncerta, intervjua iz tog vremena... Snimanje i štampanje ovog izdanja, Zoran Marinković i Bjesovi su sami finansirali, a kasnije, odštampanih 1.000 primeraka besplatno podelili fanovima i novinarima. Na ovom izdanju grupe, u sklopu multimedije nalazi se i omot u digitalnom obliku u odličnoj rezoluciji, tako da ga svako može i odštampati, pošto sebi prereže disk. Sve ovo je bitno jer otkriva Bjesove u jednom drugom svetlu koje ima jak socijalno-moralni, pa i politički karakter. Izbeći oficijelne srpske izdavače koji ionako ništa ne urade za grupe koje izdaju, u zemlji koja jeste majka, ali majka čedomorka koja je u kontejner sa đubretom posle porođaja odbacila ne samo Bjesove nego i sve ostale svoje rok bendove. Albumi „U osvit zadnjeg dana“ (Sound Galaxy, 1993) „Bjesovi“ (ITV Melomarket, 1994) „Sve što vidim i sve što znam“ (Metropolis Records, 1997) „Na živo“ (Metropolis Records, 2003) - uživo „Bolje ti“ (PGP RTS, 2009) „Svetla, svetlosti“ (Nocturne media, 2015)